Da li je veliki broj izostanaka učenika sa nastave razlog za uzbunu?

Kretanja u društvu se neminovno odražavaju i na ponašanje i disciplinu u školi. Da li je veliki broj izostanaka koje prave školarci razlog za zabrinutost i paljenje alarma ili je ipak pojedinačni problem, razgovarali smo sa nastavnicima, roditeljima i učenicima.
Učenici osnovnih i srednjih škola u Srpskoj u prošloj godini su napravili skoro sedam miliona izostanaka. U prvom polugodištu tekuće školske godine bilo je više od tri miliona izostanaka, saopštili su iz Republičkog pedagoškog zavoda.
Stanje nije drugačije ni kod nas. Iako ispod proseka, u SŠC je nešto više od 53 po učeniku, rekao je Aleksandar Purović. Svi podjednako izostaju, nema odstupanja po strukama. U malim odeljenjima se to posebno oseti jer jedan đak sa mnogo izostanaka drastično pogoršava prosek.
U osnovnoj školi u Gacku su u prvom polugodištu napravili 19 590 izostanaka ili 28,5 po učeniku. Sasvim očekivano, u prvom razredu je taj prosek ispod 10, da bi u 8 razredu bio najveći- 51.
Deca u školu dolaze nesvesna zbog čega su tu što se ranije nije dešavalo, kaže nastavnica srpskog jezika Dragana Ćorić. Ističe da su disciplina i odnos prema školi doživeli promenu, ali da moramo da imamo na umu da su učenici, odnosno deca, ogledalo društva u kome žive i stasavaju.
Roditelji, sa svoje strane, različito doživljavaju ovaj problem. Dok jedni smatraju da je trend takav da treba alarmirati sve institucije, drugi smatraju da je potpuno uobičajeno da deca pokazuju svoj protest bežanjem sa časova. „I mi smo bežali, pa ništa. Nije se oko toga pravila drama“, kažu.
Zoran Nikitović je u savetu roditelja OŠ Sveti Sava. Iz njegovog ugla, od saradnje roditelja i nastavnika zavisi da li će dete stasati u dobrog čoveka ili ćemo dobiti problematičnog člana društva. Kaže da na roditeljske sastanke najmanje dolaze roditelji čija deca prave izostanke, a roditelji su ti od kojih, u najvećoj meri, zavisi i kako će dete biti vaspitano i spremno za život.
Učenica 9. Razreda Lenka Stanić objašnjava da se često beži zbog toga što učenici procene da im se više isplati da dobiju neopravdani čas nego lošu ocenu. Kaže da njen razred nije kolektivno bežao sa časova, mada ima takvih primera.
Smatra da bi i nastavnici mogli da uvedu i neke nove metode predavanja kako bi zainteresovali učenike za nastavu.
Nekada su sa časova bežali samo loši učenici, dok danas to ne važi. Roditelji očekuju rešenje od nastavnika, a nastavnici od roditelja. U svemu tome učenici nalaze prostor da zanemare svoje obaveze. A odsustvo tog osećaja ima višestruke posledice na životni put pojedinca, ali i društvo u celini. U senci priča o disciplini i izostancima ostaje kvalitet znanja koji je, slobodno se može reći, u slobodnom padu. A efekti nas čekaju u bliskoj budućnosti.

Više u tonskom zapisu: