U Parohijskom domu u Gacku večeras je promovisan drugi dio knjige ,,Blagoje Jovović, srpski heroj u vučjoj jazbini“ Marije Jovović, a publika je sa velikom pažnjom čekala šta će to saznati o ličnosti čije ime nikada ne blijedi.
Drugi put sam u Gacku i rado dolazim u ovu opštinu, koja itekako zna ko je bio moj otac. Istakla je ovo, između ostalog, za Radio Gacko ćerka Blagoja Jovovića ujedno i autor knjige, koja je naglasila da je akcenat u drugom dijelu knjige na atentatu na vođu ustaškog pokreta Anta Pavelića, koji se dogodio 10. aprila 1957. godine u Argentini.
,,Zanimljivo je svako poglavlje, a već prvo otkriva ko je bio Blagoje Jovović, u sedmom poglavlju sam pisala o napadu i na kraju je povratak kući poslije 54 godine i posjeti manastiru Ostrog gdje se ispovijedio mitropolitu Amfilohiju“, kazala je Jovović.
Prema njenim riječima, narod mora da zna svoju istoriju, šta se to dešavalo, zato je ovo i kultura sjećanja.
„Neophodna nam je kultura sjećanja, poslije toliko godina važno je da bude zapisano. Gotovo svaki Srbin kaže, da je Blagoje Jovović jedan od najvećih srpskih heroja u istoriji“, rekla je ona.
Paroh Saša Kojović istakao je večeras da na promociji knjige o Blagoju Jovoviću govorimo o hrabrosti, a ona niče iz vjere.
„Ono najvažnije što treba da imamo je bratska sloga i ljubav. Sve dok budemo sa Isusom Hristom bićemo nepobjedljivi i nepokolebljivi“, rekao je Kojović.
Predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Gacko Aleksije Grgur istakao je Blagoje Jovović stoji na tragu Miloša Obilića i Gavrila Principa. U tom pogledu, kako kaže, njegovo djelo je ogromno i nesagledivo.
„Radilo se o čovjeku kojem je pošlo za rukom da ubije najvećeg srboubicu Anta Pavelića koji je u periodu od 1941. do 1945. godine vodio taj masovni pogrom genocida nad srpskim narodom, a to je milion mrtvih srpskih glava“, rekao je Grgur.
On je dodao, da ako danas govorimo o Jovoviću govorimo o nacionalnom zavjetu i spremnosti na žrtvu.
„Blagoje Jovović nije imao državu iza sebe, niti institucije ni logistiku, imao je odluku da osveti stotine hiljada glava koje su posijane po jamama Hercegivine, Like, Krajine, Starog Broda, da ne pričam o Jasenovcu i svemu onom što je urađeno Srbima na području NDH. Imao je spremnost da u odluci ide do kraja, ali i nekoliko vjernih saradnika koji će decenijama sačuvati zavjet, ćutanje o onome što se desilo aprila 1957. godine“, dodao je Grgur.
Kroz neka od najzanimljivijih poglavlja prisutne u Parohijskom domu vodio je talentovani pjesnik Ognjen Bošković.
Sutra poslušajte tonski zapis na talasima Radio Gacka.
Podijeli:
