Vidovdan u Pridvorici

Povodom Vidovdana i krsne slave hrama Svetog velikomučenika Lazara juče je u Pridvorici služena sveta liturgija.

Vjernici iz cijele Hercegovine u velikom broju došli su da uveličaju slavu hrama i odaju pomen nevinim žrtvama.

Liturgiju je služio iguman manastira Zavala Vasilije uz sasluženje sveštenstva i monaštva Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske.

Poslije liturgije uslijedila je litija oko crkve, lomljenje slavskog kolača i prigodne zdravice, a kulturno umjetnički program pripremili su članovi KUD –a „Zelengora“ iz Gacka.

Obraćajući se prisutnima načelnik opštine Gacko Ognjen Milinković između ostalog istakao da će opština Gacko i dalje u skladu sa mogućnostima izdvajati sredstva  za  Pridvoricu te da se već razmatra da manastir što prije dobije električnu energiju.

„Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka“,  kazao je na početku svoje besjede trebinjski paroh Dragiša Tomić.

„Nema slobode časne bez krsta, a to je oslobođenje od svih zala, poroka i grijeha da zadobijemo slobodu zlatnu u srcu, a onda ćemo je lako zadobiti na zemlji“, rekao  je iguman manastira Zavala Vasilije Kopitić, čiji je metoh crkva u Pridvorici.

Juče su u Pridvorici uručene zahvalnce donatorima koji pružaju pomoć manastiru – bratstvu  Srba iz Vankuvera, Slobodanu Sladoju, Miroslavu Mastiloviću, Marinku Božoviću i Goranu Pavloviću.

Otac Vasilije je naglasio da bi se nekim ljudima trebao zahvaljivati svakodnevno  ističući posebno zalaganje Nikole Nosovića, Vasilija Tarane i Miroslava Vukovića.

 Podsjećamo, ova bogomolja je sagrađena i prvi put osveštana 1936. godine, da bi nakon stradanja mještana Srba od strane ustaša  iz susjednih sela na Božić 1942. godine bila prepuštena zubu vremena.

Ustaše su tog kobnog jutra na zvjerski način poubijale oko 180 mještana, odraslih, žena i djece.

Posmrtni ostaci sahranjeni su tek po privremenom oslobođanju teritorije u aprilu 1942. godine u dvije grobnice pored hrama. Nakon pokolja u Pridvorici nije ostao ni jedan stanovnik srpske nacionalnosti.

Crkva je prilozima Opštine Gacko, vjernika i potomaka stradalih obnovljena i osveštana 26. jula 2009 godine.